Manja slova Veća slova RSS
>

Intervju ministra Boškovića za Portal RTCG : Članstvom u NATO ne prkosimo Rusiji

Intervju ministra Boškovića za Portal RTCG : Članstvom u NATO ne prkosimo Rusiji
Datum objave: 05.01.2017 11:04 | Autor: mod

Ispis Štampaj stranicu


Ulazak Crne Gore u NATO neće narušiti tradicionalno dobre odnose sa Rusijom, a neosnovane su i optužbe da naše članstvo u Alijansi predstavlja bezbjednosnu prijetnju bilo kojoj državi, pa samim tim ni Rusiji, ocijenio je ministar odbrane, Predrag Bošković.

Uvjeren da su benefiti od članstva u NATO višestruki, Bošković je u intervjuu za Portal RTCG saopštio da su na turbulentnom Balkanu trajan mir i stabilnost jedino mogući kroz zajedničku integraciju.


“Trenutno nikakav drugi okvir nije realan, osim ovog kojem Crna Gora, iz veoma racionalnih razloga, teži od 2006. godine”, kazao je Bošković.

Portal RTCG: Nedavno ste izjavili da je sasvim izvjesno da će Crna Gora do proljeća 2017. godine biti punopravna članica NATO. Koje benefite će od toga imati država, ali i naša Vojska?
“Imajući u vidu istorijski, geopolitički i bezbjednosni kontekst, racionalni izbor jedne male države na prostoru Balkana, kao što je Crna Gora, je da bude članica sistema kolektivne bezbjednosti. Takav izbor garantuje osnovne preduslove za dinamičan društveno - ekonomski razvoj.

Benefiti članstva u NATO su višestruki. Crna Gora članstvom u NATO ulazi u društvo razvijenih, demokratskih zemalja i uspostavlja nove, više standarde u svim sferama društvenog života. Članstvo u NATO podrazumijeva i kreiranje ambijenta pravne i ekonomske stabilnosti, što našu zemlju čini investicionom destinacijom za ozbiljne, reprezentativne i uspješne kompanije. Sve to, dugoročno posmatrano, znači i nova radna mjesta, sticanje novih znanja i ukupni privredni rast. Takođe, pomoć u vanrednim situacijama za Crnu Goru je od neprocjenjive važnosti. Kao članica NATO, Crna Gora će obezbijediti primjenu najviših standarda u izgradnji sistema za prevenciju civilnih katastrofa i saniranju njihovih posljedica.

Članstvo u NATO ima za Crnu Goru i finansijske efekte. Troškovi ulaska u NATO neuporedivo su manji od onih koje bi država morala izdvajati u slučaju izgradnje samostalnog odbrambenog sistema. Reforma i izgradnja svih elemenata sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore, a posebno sistema odbrane je znatno jeftinija kroz proces evroatlantskih integracija.

Da pomenemo, NATO omogućava Crnoj Gori primjenu sistema pametne odbrane (smart defence), na nivou regionalne odbrambene saradnje, efikasniju strukturu Vojske Crne Gore i ostalih dijelova sektora bezbjednosti, ali i mogućnost korišćenja resursa za obrazovanje, usavršavanje i obuku kadrova Vojske Crne Gore i drugih elemenata sistema bezbjednosti na renomiranim akademijama, školama, centrima za obuku i različitim bezbjednosnim institucijama država članica NATO.

Važno je podsjetiti da napredak u NATO integracijama značajno doprinosi i evropskim integracijama, imajući u vidu da je riječ o komplementarnim procesima. U oba slučaja, neophodno je pokretanje dubljih društvenih reformi koje znače prihvatanje demokratskih vrijednosti i ideala, usvajanje načela tržišne ekonomije i privrednog razvoja“.

Portal RTCG: Da li je naša Vojska u ljudskom i materijalno-tehničkom smislu spremna za zadatke i obaveze koje nosi članstvo u NATO?

“U 2016. godini Vojska Crne Gore je proslavila 10 godina svog postojanja. Rekao bih da su rezultati postignuti u toj deceniji zaista impresivni. Vojska Crne Gore raspolaže adekvatnim ljudskim potencijalom, kojim je već dokazala svoj kredibilitet i sposobnost za učešće u NATO. Pripadnici naše Vojske ravnopravno učestvuju sa svojim kolegama iz drugih zemalja u više međunarodnih misija i operacija, gdje izvršavaju izuzetno zahtjevne i složene zadatke na kvalitetan način. Imamo i oficire koji svojim radom u NATO štabovima i komandama dostojno reprezentuju našu Vojsku i Državu.

Proces osposobljavanja pripadnika Vojske za rad u međunarodnom okruženju je permanentan zadatak kojem pridajemo posebnu pažnju, kroz osposobljavanje i edukaciju na prestižnim vojno-obrazovnim institucijama širom svijeta, što je prilika za naše oficire i podoficire za stručnim usavršavanjem i, kasnije, napredovanjem u službi.

Sa materijalno-tehničke strane, važno je istaći nekoliko najvažnijih projekata koji su u prethodnih deset godina doprinijeli napretku u pogledu modernizacije i opremanja. U Mornarici je uspostavljen savremeni sistem za nadzor situacije na moru, u okviru kojeg je formiran Nacionalni pomorski operativni centar, čiji je osnovni zadatak neprekidno praćenje situacije na moru i putem kojeg se razmjenjuju informacije sa partnerskim državama.

U maju ove godine sa radom je počeo i Vazduhoplovni operativni centar koji, putem NATO programa za razmjenu podataka o situaciji u vazdušnom prosotru, dobija podatke i prati situaciju u vazdušnom prostoru iznad Crne Gore. Uskoro se očekuje i njegovo uvezivanje u NATO integrisani sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane.

Kad su u pitanju kopnene jedinice, napravljen je iskorak u pogledu opremanja jedinica kvalitetnom individualnom opremom za vojnike, modernim informaciono-komunikacionim sistemima za komandovanje i kontrolu, a značajno je unaprijeđena i mobilnost jedinica.

Planovi i prioriteti u nastavku procesa su jasno definisani za naredni desetogodišnji period, među kojima su nabavka višenamjenskih helikoptera, dalje unapređenje mobilnosti i zaštite kopnenih snaga, kao i rješavanje pitanja patrolnih brodova u Mornarici. Dakle, modernizacija ostaje stalan i prioritetan zadatak Ministarstva odbrane”.

Portal RTCG: U kakvom stanju se nalazi Vojska Crne Gore?

“Možda je najbolji odgovor na ovo pitanje dao tada predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, general Knud Bartels, još u oktobru 2014.godine, kada je posjetio Crnu Goru i njenu Vojsku. On je tada saopštio da se Vojska Crne Gore, sa vojne tačke gledišta, može smatrati članicom NATO”.

Portal RTCG: Modernizacija i opremanje Vojske Crne Gore jedan je od prioriteta već dugi niz godina. S tim u vezi, najavljena je, između ostalog, nabavka multifunkcionalnih helikoptera. Dokle se stiglo s tim postupkom? Kad se može očekivati njihova nabavka i stavljanje u funkciju?

“Nakon definisanja potreba za nabavkom srednjih višenamjenskih helikoptera u Strategijskom pregledu odbrane Crne Gore, Ministarstvo odbrane je pokrenulo izradu Studije nabavke srednjih višenamjenskih helikoptera za potrebe Vojske Crne Gore. Stručna lica iz MO i VCG su u toku izrade navedene Studije, koja je završena u novembru 2011. došla do pune informacije o srednjim višenamjenskim helikopterima koji mogu odgovoriti zahtjevima koji se postavljaju pred Vazduhoplovstvo VCG.

Značaj nabavke srednjih višenamjenskih helikoptera prepoznat je od strane Ministarstva finansija, koje je predlogom budžeta za 2017. godinu, planiralo sredstva za tu namjenu.

Višenamjenski helikopteri, imaju karakteristike koje će zadovoljiti potrebe za realizaciju različitih zadataka, uključujući podršku civilnim institucijama i stanovništvu: transport snaga, medicinska evakuacija, prevoženje podvesnog tereta, gašenje požara, traganje i spašavanje i slično. Njihovo uvođenje u operativnu upotrebu očekuje se do 2019. godine”.

Portal RTCG: Protivnici članstva Crne Gore u NATO-u, često spočitavaju brojnost i veličinu naše Vojske, u odnosu na Alijansu i naš doprinos tom savezu. Kako to komentarišete?

“Crna Gora je na Balkanu, koji je kroz istoriju poznat kao turbulentan region. U strateškom smislu, članstvom u NATO, Crna Gora će postati garant i faktor bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana. Sa druge strane, našim pridruživanjem, cjelokupnu obalu Jadranskog mora će činiti NATO članice, te će na taj način biti osigurana i stabilnost pojasa Sredozemlja.

Crna Gora u geografskom i demografskom smislu je mala država, ograničenih kapaciteta. Međutim, kao mala država imamo i prednosti, jer se lakše i efikasnije možemo integrisati u kolektivni sistem odbrane.

Fokusirani smo na unapređenje kvaliteta, a ne kvantiteta i u tom pravcu ćemo pružati doprinos NATO aktivnostima. Uz kvalitetnu analizu naših realnih potreba i mogućnosti, izvršićemo pažljivi odabir pozicija i predstavnika u NATO strukturama, čiji rad će biti od interesa za unapređenje našeg odbrambenog sistema.

Takođe, ne smijemo zaboraviti da NATO nije isključivo vojni savez, već je definisan i orijentisan kao političko-vojna organizacija, koja je vremenom uspostavila mnogobrojne razvojne programe u različitim oblastima, ne-vojnog karaktera.

Treba imati u vidu i činjenicu da postoje NATO članice koje formalno uopšte i nemaju vojsku, ali imaju neki oblik bezbjednosnog sistema, poput Islanda.

Ne treba zanemariti podatak da je oko 20 odsto pripadnika VCG već bilo angažovano u UN, EU i NATO misijama, čime je pružen doprinos naporima u uspostavljanju međunarodnog mira i bezbjednosti. Ovakav stepen angažovanja je apsolutno u skladu sa našim kapacitetima i svakako valorizovan od strane međunarodnih partnera. Vjerujem da ćemo se članstvom u NATO pridružiti klubu razvijenih država zapadne demokratske orjentacije”.

Portal RTCG: Nedavno je objavljeno da će u Crnoj Gori biti vraćeno služenje vojnog roka na dobrovoljnoj osnovi. Koliko će vojnika biti primljeno, kakvi će biti kriterijumi prilikom odabira kandidata, i šta će biti ponuđeno onima koji odsluže vojni rok?

"U Dugoročnom planu razvoja odbrane, kao jedan od prioritetnih razvojnih ciljeva, predviđeno je uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka od 2019. godine.

Zamišljeno je da bude angažovano do 100 vojnika godišnje, dva puta po 50. Predviđena je i mogućnost povećanja tog broja, ukoliko zainteresovanost bude viša od planirane. Dužina služenja vojnog roka biće 60 dana i sadržaće teme iz opšte vojne obuke. Prijem kandidata biće izvršen na osnovu javnog oglasa, uz jasno utvrđene kriterijume.

Vojnici koji budu na dobrovoljnom služenju vojnog roka imaće određenu vrstu naknade, vojničku platu. Visina plate će biti određena podzakonskim aktom, koji će donijeti Vlada.
Pored toga, vojnici koji budu dobrovoljno odslužili vojni rok, imaće prednost kod prijema u rezervni sastav, aktivnu rezervu, prijem u profesionalnu vojnu službu, kao vojnik po ugovoru, podoficir, oficir, civilno lice u službi u Vojsci, kadet ili vojni stipendista“.

Portal RTCG: Da li vraćanje vojnog roka ima za cilj i stvaranje vojne rezerve, te kolika bi bila njena brojnost?

“Uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka prevashodno ima za cilj stvaranje jedne šire baze za formiranje rezervnog sastava, koji se sastoji iz aktivne i neaktivne rezerve. Naime, sva lica koja završe dobrovoljno služenje vojnog roka, biće uvedena u vojnu evidenciju, kao neaktivna nerazvrstana rezerva i angažovaće se samo u ratnom i vanrednom stanju.

Uredbom o brojnoj veličini, sastavu i načinu angažovanja aktivne rezerve Vojske Crne Gore, utvrđena je brojna veličina i sastav od 400 lica. Uspostavljanje organizacione strukture Vojske, koja uključuje i aktivnu rezervu, planirana je do 2020. godine.
Što se tiče neaktivne rezerve Vojske, Dugoročnim planom razvoja odbrane predviđeno je da će se nakon 2020. godine, definisati koncept neaktivne rezerve”.

Portal RTCG: Što ćete sa pozicije novog ministra odbrane učiniti po pitanju povećanja plata vojnicima i podizanju životnog standarda zaposlenih u VCG?

“Ministarstvo odbrane kontinuirano radi na podizanju standarda u Vojsci Crne Gore. Vlada Crne Gore je u julu 2016. godine donijela Uredbu o zaradama u službi u Vojsci Crne Gore koja je usaglašena sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Uredbom je predviđeno povećanje osnovne zarade lica u službi u Vojsci prosječno 16 procenata.

Pored povećanja osnovne zarade, Ministarstvo je posebnu pažnu posvetilo i kategoriji dodataka na zaradu i ocijenilo opravdanim da se uvedu dva nova dodatka: planinski i protivpožarni dodatak, čime su uvažene specifičnosti i težina poslova tih formacijskih radnih mjesta.

Povećanje plata u Vojsci omogućava priliv kvalitetnog kadra koji će biti sposoban da odgovori zadacima koji se stavljaju pred Vojsku. Na ovaj način Vlada Crne Gore i Ministarstvo odbrane pokazuju da se odgovorno odnose prema statusu lica u službi u VCG, što će se nastaviti i u narednom periodu.


U cilju unapređenja zdravstvene zaštite pripadnika bezbjednosnih snaga Crne Gore formiran je Medicinski centar za bezbjednosne snage. Centar je dobio novi softver za elektronsku medicinu kojim su zdravstvene jedinice Vojske Crne Gore i policije uvezane u crnogorski sistem zdravstvene zaštite. Primarni cilj uvođenja softvera je unapređenje zdravstvenog sistema u vojnom sanitetu u cilju efikasnijeg liječenja vojnih osiguranika. Pripadnici Vojske Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova u novom Centru mogu ostvarivati primarnu, kao i neke vidove specifične zdravstvene zaštite, kao što su sistematski pregledi i utvrđivanje zdravstvene sposobnosti”.


Portal RTCG: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i regionu, posebno u svjetlu ruskih pokušaja da se zaustavi širenje NATO na ovim prostorima?
“Na turbulentnom prostoru Zapadnog Balkana trajan mir i stabilnost jedino su mogući kroz zajedničku integraciju i trenutno nikakav drugi okvir nije realan osim ovoga kojem Crna Gora, iz veoma racionalnih razloga, teži od 2006. godine.

Neosnovane su optužbe da politika NATO u vezi proširenja i članstvo Crne Gore predstavljaju bezbjednosnu prijetnju bilo kojoj državi, pa samim tim ni Rusiji. Prijemom Crne Gore u NATO, ničim se ne narušavaju tradicionalno dobro odnosi sa Rusijom.

Učestale oštre poruke koje dolaze sa različitih adresa iz Rusije, na žalost, predstavljaju miješanje u unutrašnje odnose u Crnoj Gori. Svjedoci smo da se takvim postupcima, a u nedostatku konstruktivnih ideja određene strukture u našem društvu, motivišu na destrukciju i urušavanje demokratskog poretka u zemlji. Građani su na prethodnim izborima jasno podržali strateško opredjeljanje Crne Gore da postane članica NATO i EU”.