Manja slova Veća slova RSS
>

Ministar Bošković za "Pobjedu": Do 2024. izdvajaćemo dva odsto za odbranu

Ministar Bošković za "Pobjedu": Do 2024. izdvajaćemo dva odsto za odbranu
Datum objave: 06.02.2017 10:45 | Autor: mod

Ispis Štampaj stranicu


Do 2024. izdvajaćemo 2 odsto za odbranu. Takvim trendom rasta odbrambenog budžeta, stvorićemo preduslove da Vojska Crne Gore bude održiva i sposobna da odgovori savremenim bezbjednosnim izazovima. Takođe, sredstva za modernizaciju i opremanje će na godišnjem nivou iznositi između 15 i 20 odsto odbrambenog budžeta, kakoje takođe standard u zemljama članicama Alijanse kazao je u intervjuu Pobjedi ministar odbrane Predrag Bošković. On očekuje izjašnjavanje američkog Senata o Protokolu o pristupanju Crne Gore NATO-u čim se privede kraju imenovanje članova administracije novog predsjednika SAD Donalda Trampa.

-Dakle, samo je pitanje vremena kada će američki Senat ratifikovati Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u smatra Bošković. On je dodao da u crnogorskom parlamentu očekuje pozitivan ishod pri glasanju o članstvu Crne Gore u Alijansi.

-Vjerujem da će Skupština u skoroj budućnosti, a svakako do trenutka ratifikacije Protokola, nastaviti rad u punom sastavu istiće Bošković.
Ministar odbrane smatra da će se završetkom procesa ratifikacije Pristupnog protokola i već izvjesnim ćlanstvom Crne Gore u NATO okonćati postojeće tenzije u našim međunarodnim odnosima, aliinaplanu unutrašnje politike.-

POBJEDA: Generalni sekretar NATO -a Jens Stoltenberg i predsjednik SAD Donald Tramp više puta su apelovali na članice NATO -a dapovečaju izdvajanja za odbranu. Da li Crna Gora ima dovoljno sredstava za izdvajanje 2 odsto BDP na odbranu?

BOŠKOVIĆ: Alijansi je izdvajanje 2 odsto BDP-a za odbranu standard. Ali, Strategijskim pregledom odbrane, jednim od kljućnih strateških dokumenata za oblast odbrane, predvideno je da uložimo dodatne napore i u srednjeroćnom periodu obezbijedimo da se izdvajanje za odbranu dovede do nivoa od dva odsto od ukupnog BDP-a. Planiramo da taj nivo izdvajanja dostignemo do 2024. godine. Takvim trendom rasta odbrambenog budžeta, stvorićemo preduslove da Vojska Crne Gore bude održiva i sposobna da odgovori savremenim bezbjednosnim izazovima. Takođe, sredstva za modernizaciju i opremanje će na godišnjem nivou iznositi između 15 i 20 odsto odbrambenog budžeta, kako je takođe standard u zemljama članicama Alijanse.

POBJEDA: Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u je na dnevnom redu američkog Senata, alijoš je neizvjesno kada će se senatori izjasniti o tom dokumentu, prvenstveno zbog potvrđivanja imenovanja ključnih članova administracije novog predsjednika SAD. Kakva su Vaša saznanja? Da lije podrška SAD neupitna?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora tokom cijelog procesa evroatlantskih integracija od strane Sjedinjenih Američkih Država ima značajnu i neupitnu podršku, a intenzivna saradnja naše dvije države zasnovanaje na kredibilnom partnerstvu.Protokol 0 pristupanju Crne Gore NATO-u je na kalendaru Senata, a to znaći da je dokument usaglašen i da je na svim nivoima dato pozitivno mišljenje o njemu, uključujući i jednoglasnu podršku Odbora za spoljne poslove Senata SAD. To potvrđuje da se radi o tradicionalnoj dvopartijskoj podršci za proširenje NATO-a i više sam nego siguran da će podrška u Senatu biti ubjedljiva. Nije bilo realno da se u januaru raspravlja o NATO Protokolu Crne Gore uporedo sa više od 20 nominovanih ćlanova nove administracije. Podsjetiću daje predsjednik Obama dan uoći inauguracije 2009. godine imao potvrđenih sedam sekretara (ministara), a da je prvi sekretar u administraciji predsjednika Trampa potvrđen par sati nakon inauguraj cije. Logićno je da M su imenovanja noA vih ćlanova administracije prioritet i ćim se ova prioritetna pitanjaprivedukraju, očekujemo da će na red doći i termin izjašnjavanja o NATO Protokolu.Dakle, samo je pitanje vremena kada će američki Senat ratifikovati Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u.

POBJEDA: Nedavno ste izrazili očekivanje da će u parlamentu biti veći broj poslanika kada se bude odlučivalo o članstvu u NATO. Međutim, poruke opozicionih poslanika su drugačije. Kakav rasplet očekujete? Kada bi Protokol mogao biti na dnevnom redu crnogorskog parlamenta?

BOŠKOVIĆ: u skladu sa predviđenom procedurom, potrebno je prvo završiti proces ratifikacije Pristupnog protokola od strane 28 članica NATO-a, nakon čega će uslijediti izjašnjavanje crnogorskog parlamenta o članstvu naše zemlje u Alijansi. Dakle, kada se ispune svi potrebni uslovi, očekujem da će parlament, uvažavajući značaj ovog pitanja i u skladu sa zvaničnim najavama ovog doma, što prije sazvati sjednicu radi glasanja o priključivaju Crne Gore NATO-u. Imajući u vidu najave podrške vladajuće većine, ali i nekih opozicionih političkih partija po ovompitanju, očekujem svakako pozitivan ishod pri glasanju o članstvu Crne Gore u NATO.Takođe, važno je napomenuti da su rezultati posljednjih parlamentarnih izbora još jedan pokazatelj evroatlantske opredijeljenosti građana, imajući u vidu da je u programima svih političkih stranaka sadržan jasan stav po pitanju članstva u NATO. Sa druge strane, bojkot Skupštine od strane dijela opozicije problem je koji trenutno opterećuje crnogorsku političku scenu. Vjerujem da će Skupština u skoroj budućnosti, a svakako do trenutka ratifikacije Protokola, nastaviti rad u punom sastavu. Parlament je refleksija političke volje građana, poslanicima je dat mandat da u ime građana donose odluke, te vjerujem da će se opozicioni poslanici odgovorno odnijeti prema ukazanom povjerenju i da će se vratiti u parlament.

POBJEDA: Smatrate li da će formalno članstvo staviti tačku na uticaj Rusije u Crnoj Gori?

BOŠKOVIĆ:
Cijeneći geopolitički položaj naše države, članstvom u NATO Crna Gora će postati garant i faktor bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana, čime dodatno privlači medunarodnu pažnju. Ujedno, ovakav naš status izazvao je interesovanje zvanične Moskve, odnosno potrebu dakontinuirano, otvoreno i snažno pokušava da izvrši spoljno-politički uticaj na Crnu Goru, zastupajući svoje nacionalne interese i podstičući podjele u našem društvu. Intencija tih pokušaja je bila da osujeti NATO integracije Crne Gore, ali su takva nastojanjaeliminisana uz snažnu institucionalnu borbu države i uz poštovanje demokratskih principa. U tom kontekstu. Crna Gora je odoljela mnogobrojnim pritiscima i interesima različitih grupacija i uspjela da održi svoj pravac i dobrebilateralne odnose sa svima.Stoga vjerujem da će se završetkom procesa ratifikacije Pristupnog protokola i već izvjesnim članstvom Crne Gore u NATO okončatipostojećetenzijeuna; šim međunarodnim odnosima, ali i na planu unutrašnje politike.

POBJEDA: Da li je u toku priprema i stručno ospoI sobljavanje kadrova, koji će ubuduće zastupati nacionalne interese Crne Gore u NATO institucijama i komandama?

BOŠKOVIĆ: Zaposleni u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne i Gore se kontinuirano obučavaju i usavršaJ vaju u NATO školama 4 centrima za obuku. Članstvo u "Partnerstvu za mir j e omogućilo Crnoj Gori da razvije sa NATO Individualni program za partnerstvo i saradnju, kroz koji se godišnje realizuje u prosjeku 70 aktivnosti, koje uključuju obuke, kurseve, seminare i vježbe. Na ovim aktivnostima se obrađuju prvenstveno teme koje se odnose na pitanja NATO strukture, procedura i načina funkcionisanja, kao i odgovori na savremene bezbjednosne izazove.Od 2009. godine, predstavnici Vojske Crne Gore se upućuju na rad u NATO komande, kao Partnerski štabni elementi. Kroz četvorogodišnji mandat, naš kadar stiče praktična znanja i iskustva za rad u međunarodnim štabovima, koja se po povratku implementiraju u nacionalni sistem. Pored navedenog, od momenta donošenja odluke o izboru lica koje će biti upućeno na rad u NATO sjedište i komande, u svojstvu nacionalnog predstavnika ili štabnog elementa, započinje priprema po planu koncipiranom u skladu sa opisom poslova za radno mjesto koje će to lice pokrivati.Samim tim, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore imaju dogogodišnje iskustvo u pripremama i stručnom osposobljavanju kadrova za rad u NATO sjedištu i komandama, te ovo pitanje nije posebno aktuelizovano, već samo dodatno intenzivirano dobijanjem poziva za članstvo.

POBJEDA:
Koji su ključni zadaci Ministarstva odbrane u narednom periodu?

BOŠKOVIĆ: Imajući u vidu skoro punopravno članstvo Crne Gore u NATO, u narednom periodu će posebna pažnja biti usmjerena na završetak aktivnosti koje omogućavaju preuzimanje obaveza iz okvira kolektivne odbrane. U julu prošle godine naša zemlja je dobila Nacrt ciljeva sposobnosti (Blue book), koji je namijenjen članicama NATO. Na osnovu tog nacrta ćemo, u okviru kolektivnog sistema odbrane, dalje razvijati sistem i dijeliti kapacitete sa saveznicima. Očekuje nas nastavak usklađivanja zakonske regulative radi otklanjanja pravnih ograničenja za buduće članstvo Crne Gore u NATO. Ministarstvo odbrane pripremilo je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani. Očekujemo njihovo usvajanje u skupštinskoj proceduri u prvoj polovini ove godine. Predlogom tih zakona se propisuje: nadležnost Skupštine Crne Gore za donošenje odluke o upućivanju zahtjeva NATO za pomoć u odbrani Crne Gore, način vršenja kontrole i zaštite vazdušnog prostora Crne Gore, kao i nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost za donošenje odluka o deklarisanju jedinica VCG u smislu člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Takođe, očekuje nas odabir i osposobljavanje civilnih i vojnih lica za popunu NATO komandi i štabova, kao i osposobljavanje i opremanje deklarisanih jedinica VCG za aktivnosti u NATO. Ministarstvo će svakako biti fokusirano na dalji razvoj sposobnosti Vojske Crne Gore kako bi se, pored njene osnovne misije odbrane, omogućilo efikasno učešće naših vojnika u međunarodnim misijama i operacijama, kao i efikasna podrška civilnim institucijama u eventualnim kriznim situacijama.

Jedan od prioriteta Ministarstva odbrane u narednom periodu biće svakako i podizanje standarda zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore.Podsjećam i da su prošle godine, prvi put od 2007, povećana primanja vojnih lica za, u prosjeku, 16 odsto što će, uvjereni smo, omogućiti priliv stručnog kadra, a time i dalju afirmaciju Vojske Crne Gore.

Nabavka helikoptera i dobrovoljno služenje vojnog roka 


U našem fokusu ostaje nastavak opremanja i modernizacije Vojske, što podrazumijeva nabavku višenamjenskili lielikoptera, borbenili oklopnili vozila, opreme za vazdušno osmatranje i povezivanje sa NATO integrisanim sistemom vazdušne zaštite, nabavku modernijili patrolnili brodova, kao i modernizaciju postojećili brodova. Dugoročnim planom razvoja odbrane predvideno je uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka od 2019. godine, za šta je potrebno omogućiti zakonske pretpostavke.Ministarstvo će nastaviti da ulaže u školovanje i usavršavanje vojnog kadra, kroz redovne kurseve i obuke, kao i školovanje naših kadeta na prestižnim vojnim akademijama u inostranstvu.