Manja slova Veća slova RSS
>

Intervju načelnika Generalštaba generala– potpukovnika Ljubiše Jokića za DN Vijesti: Dižemo ugled i moć vojske

Intervju načelnika Generalštaba generala– potpukovnika Ljubiše Jokića za DN Vijesti: Dižemo ugled i moć vojske
Datum objave: 13.02.2017 14:50 | Autor: mod

Ispis Štampaj stranicu


Vojska je institucija koja je u Crnoj Gori prošla kroz najsveobuhvatniju i najdublju reformu i transformaciju u posljednjoj deceniji. U veoma izazovnom i zahtjevnom periodu nakon obnavljanja državnosti, ostvareni su izuzetno dobri rezultati, posebno u dijelu koji se tiče vojne integracije u NATO. Mnogo je urađeno, ali ima još posla, jer je riječ o procesu koji zahtijeva i vrijeme i resurse, ocijenio je u intervjuu za "Vijesti" načelnik Generalštaba Vojska Crne Gore general-potpukovnik Ljubiša Jokić.

Na pitanje u kakvom je stanju zatekao Vojsku na čijem je odnedavno čelu, Jokić je kazao da pored dobrih stvari koje su urađene, "nesumnjivo postoje i problemi, čijem ćemo rješavanju posvetiti pažnju u narednom periodu.

"Tražiću od svih u lancu komandovanja više inicijativnosti i zahtijevati da se problemi rješavaju odmah. Pravilno planiranje i upravljanje ljudskim resursima takođe će biti u našem posebnom fokusu. Posvetićemo više pažnje timskom radu, jačati kolektivni vojni duh, ali i disciplinu. Problem predstavljaju i brojne tužbe zaposlenih u Vojsci, koje su pokrenute zbog neadekvatnih rješenja i isplata određenih nadok-nada. Smatram da prava i prinadležnosti treba ostvarivati u redovnom postupku, kroz procedure unutar sistema, kako pripadnici Vojske ne bi bili oštećeni za svoja prava. Da bismo to ispoštovali svako u lancu komando van ja mora ponijeti svoj dio odgovornosti, i tome ćemo posvetiti potrebnu pažnju. Modernizacija, kao kontinuirani proces, posebno u vrijeme ubrzanog tehnološkog razvoja, mora se odvijati brže i kvalitetnije, i na tome ćemo istrajati. Ja sam ovih dana obišao sve jedinice potčinjene načelniku Generalštaba, razgovarao sam sa komandantima i komandirima u lancu komandovanja i upoznao se sa stanjem u Vojsci. Vrlo brzo uslijediće moje naređenje sa jasnim instrukcijama, definisanim rokovima i nosiocima zadataka za unapređenje ukupnog stanja".

Očekuje se da naša zemlja u narednih nekoliko mjeseci i formalno postane punopravna članica NATO. Koliko je u ovom trenutku VCG interoperabilna i sposobna za izvođenje zajedničkih borbenih, odnosno operacija
Očuvanja mira sa jedinicama iz drugih NATO država?


U VCG dugi niz godina korišćeni su NATO mehanizmi za dostizanje interoperabilnosti i razvoj sposobnosti za učešće u međunarodnim misijama i operacijama, zajedno sa partnerskim oružanim snagama. Pripreme su vršene kroz zajedničke obuke, vježbe i ocjenjivanja borbene spremnosti deklarisanih jedinica Vojske. Sve pomenute aktivnosti su planirane i realizovane u skladu sa NATO standardima i procedurama. Mješoviti ocjenjivački timovi NATO i VCG ocijenili su da dostignuti nivo interoperabilnosti i sposobnosti deklarisanih jedinica obezbjeđuju potrebnu borbenu spremnost za zajedničko djelovanje u međunarodnim operacijama. To su na najbolji način pokazali i naši vojnici, učestvujući u međunarodnim misijama i operacijama. Više od 20 odsto pripadnika VCG bilo je u međunarodnim misijama i operacijama, izvršavajući vrlo kompleksne i izazovne zadatke, dostojno predstavljajući Vojsku i državu.

Trenutno učestvujemo u misijama "Resolute Support" u Avganistanu, "EUTM" u Republici Mali, "ATALANTA" kod obale Somalije i "MINURSO" u Zapadnoj Sahari. Iskustva su nam dragocjena, a nastojaćemo da što više novih pripadnika Vojske bude upućeno, u skladu sa pravilima. Naglasio bih da uskoro proširujemo naše učešće u EU operaciji ATALANTA, slanjem jednog bording tima sa zadatkom zaštite broda koji, pod okriljem programa UN prevozi hranu.

Crna Gora je proteklih nekoliko godina realizovala tzv. partnerske ciljeve u sklopu PAKP i MAP programa, međutim, kao članica NATO, dobite nove i svakako izazovnije, tzv. Ciljeve sposobnosti čiji je nacrt već stigao u julu 2016. Što nam konkretnije možete reći o tim Ciljevima sposobnosti, odnosno budućem mjestu i ulozi naših oružanih snaga u sistemu NATO-a?


Integracijom u odbrambeni sistem NATO-a, postajemo dio procesa odbrambenog planiranja Alijanse, kroz koji zemlje članice usaglašavaju veličinu i sposobnosti snaga koje deklarišu za kolektivnu odbranu. Izrađen je Plan integracije VCG u NATO u kojem su jasno definisane obaveze i zadaci svih organizacionih cjelina Ministarstva odbrane i jedinica Vojske. Uspostavili smo dobre mehanizme za praćenje realizacije obaveza iz Plana. Formirana je mješovita radna grupa sastavljena od predstavnika NATO i Ministarstva odbrane koja analizira urađeno i definiše obaveze za naredni period. Članovi radne grupe su u dnevnoj komunikaciji. Integracija je proces kroz koji su prošle sve novoprimljene članice NATO i ona traje nekoliko godina. Cilj je dostići kvalitetne standarde i sposobnosti, te zbog toga nema mjesta žurbi. Ciljevisposobnosti u vezi sa Crnom Gorom su još uvijek u fazi usaglašavanja. Nedavno smo imali zajedničke konsultacije sa ekspertskim timom NATO i očekujemo da vrlo brzo taj proces bude završen. Izvjesno je da će naše snage biti modelovane i osposobljavane tako da odgovore nacionalnim zadacima i potrebama, ali i obavezama koje proističu iz članstva u NATO.

Postoji li mogućnost da Crna Gora, kao NATO članica, omogući dugotrajnije stacioniranje dijela vojnih efektiva zemalja-saveznica na svojoj teritoriji, na primjer kroz formiranje zajedničkog Centra za obuku pilota u Golubovcima?

Stacioniran je NATO trupa treba posmatrati u širem geostrateškom kontekstu. Nije za očekivati da Crna Gora u doglednoj budućnosti bude jedna od tih tačaka. Glavni zadatak Centra za obuku pilota helikoptera je trenaža posada pred njihovo upućivanje u misije i obuka u drugim posebnim zadacima. Dakle, to ne bi bila baza za stacioniranje snaga i sredstava za planiranje i izvođenje operacija. Smatram da je početna ideja o heliocentru prevaziđena i da nije dovoljno analitički pristupljeno tom projektu. Takav poduhvat umnogome zavisi od tehnike, logističkih kapaciteta, resursa itd. Vrlo brzo ćemo revidirati taj projekat i na bazi analiza definisati jasan plan za budućnost.

U kojem vremenskom roku Crna Gora može dostići traženi standard izdvajanja za odbranu od 2% BDP-a i da li ćete Vi kao prvi čovjek VCG insistirati na većim ulaganjima od dosadašnjih u Vojsku i razvoj njenih sposobnosti?

Strategijskim dokumentima u oblasti odbrane predviđeno je povećanje izdvajanja za odbrambeni budžet iz godine u godinu. Do 2024. godine planirano je dostizanje ciljnog izdvajanja od dva odsto, što je u skladu i sa Zaključcima NATO Samita u Velsu. Takođe, pomenutim Dugoročnim planom razvoja, predviđena je i dinamika opremanja i modernizacije jedinica po godinama, u skladu sa strateškim planiranjem, misijama i zadacima, čime će se značajno uvećati operativne sposobnosti Vojske, odnosno dostizanje standarda NATO zemalja. U Ministarstvu odbrane imamo punu podršku i razumijevanje za realizaciju tih planova i siguran sam da ćemo već ove godine imati zapažene rezultate.

Prvenstvena uloga vojske je vođenje oružane borbe, a utisak je da je proteklih godina ta uloga, barem u javnom percipiranju VCG, stavljana u drugi plan u odnosu na sposobnosti vojske za djelovanje u raznim akcidentim mirnodopskim situacijama. S tim u vezi, koliko ste kao profesionalno vojno lice zadovoljni aktuelnim sposobnostima VCG za samostalno vođenje oružanih dejstava, posebno sa aspekta artiljerijske i vatrene podrške iz vazduha pješadijskim jedinicama, vođenja protivoklopne i protivvazduhoplovne borbe, te mogućnosti vertikalnog manevra pješadijskih jedinica?

Zbog globalne bezbjednosne situacije u prethodnih petnaest godina, a posebno na granicama država članica NATO i država koje pretenduju da to postanu (terorizam, migrantske krize, posljedice klimatskih promjena...), oružane snage su prioritetno usmjeravale razvoj sposobnosti za reagovanje na ove vidove ugrožavanja bezbjednosti. Najveći broj međunarodnih i nacionalnih vježbi je bio organizovan za zajedničko djelovanje u takvom bezbjednosnom okruženju. U slučaju Crne Gore, angažovanje snaga u međunarodnim misijama i operacijama, kao i drugi vidovi intenzivne međunarodne vojne saradnje, nametnuli su pomjeranje težišta u razvoju sposobnosti za izvođenje operacija nižeg intenziteta. Drugim riječima, oružane snage se prilagođavaju rizicima i prijetnjama koje su aktuelne, ali nacionalnim interesima u datom periodu. Tek je u zadnje vrijeme težište razvoja vojnih sposobnosti NATO i partnerskih država, usmjereno ka razvoju sposobnosti za brzo reagovanje na oružane krize i operacije visokog intenziteta. Crna Gora kao mala država, sa ograničenim resursima za samostalno vođenje oružane borbe, opredijelila se za kolektivni sistem odbrane i projektovala svoju vojsku u skladu sa tim. Članstvom u NATO dobićemo mogućnost da racionalizujemo naše resurse i ojačamo odbrambeni sistem tako što ćemo definisati koje sposobnosti ćemo razvijati na nacionalnom nivou, a koje sposobnosti ćemo udruživati u okviru Alijanse i oslanjati se na kolektivni sistem bezbjednosti u slučaju potrebe. Kad su u pitanju poligoni za obuku i gađanja, imamo problema sa lokacijama, osim za Mornaricu. Za kopnene snage imamo poligon u neposrednoj blizini kasarne u Pljevljima, koji ne zadovoljava sve potrebe za obukom i vježbama jedinica ranga čete, kao i gađanjima različitim vrstima oruđa. Pokrenuli smo inicijativu u koju su uključene i ostale državne institucije i čini mi se da smo blizu rješenja ovog problema. To znači da ćemo uskoro imati odgovarajući poligon koji obezbjeđuje uslove za gađanja ne samo oruđima kopnenih snaga, već i gađanjima iz helikoptera. Svakako da će to biti veliki iskorak i da će obezbijediti dinamičniji i kvalitetniji razvoj sposobnosti vatrene podrške manevarskim jedinicama sa kopna i iz vazduha. Nabavkom višenamjenskih transportnih helikoptera, što je prioritet najvišeg reda u modernizaciji, značajno će se unaprijediti mobilnost kopnenih snaga i mogućnost brzog reagovanja pješadijskih jedinica.

Što je, od ciljeva predviđenih Strategijskim pregledom odbrane i Dugoročnim planom opremanja jedinica VCG novim naoružanjem i opremom, u ovom trenutku apsolutni prioritet i na čemu ćete prvo insistirati?

Vrlo brzo ćemo pristupiti izradi nove organizacijsko-formacijske strukture Vojske i njenom prilagođavanju realnim potrebama i obavezama koje proizlaze iz članstva u NATO. U fokusu će biti jačanje borbene spremnosti jedinica za izvođenje operacija visokog intenziteta i modernizacija. Što se tiče modernizacije, najviši prioriteti biće nabavka višenamjenskih helikoptera i odgovarajueih borbenih vozila za kopnene snage, kao i konverzija raketnih topovnjača u patrolne brodove.

Koliko je realno da Crna Gora neke od urgentnih pitanja u opremanju oružanih snaga (borbena oklopna vozila, helikopteri, patrolni brodovi, osmatrački radar velikog dometa za nadzor vazdušnog prostora, raketni sistem PVO kratkog-srednjeg dometa) rješava kroz programe pružanja vojne pomoći u opremi koju neke od jačih članica NATO poput SAD, daju drugim članicama, kao što je to nedavno bio slučaj sa donacijom 16 izviđačko-borbenih helikoptera tipa OH-58D "Kiowa Warrior" Hrvatskoj? Da li se nama nude takve ili slične donacije i pod kakvim uslovima?

Da bi proces modernizacije i opremanja Vojske bio sproveden u razumnom roku, neophodno je pronaći odgovarajuće modele. Zajedno sa novim menadžmentom u Ministarstvu odbrane intenzivno radimo na tome. Za opremu za koju imamo opredijeljena budžetska sredstva nastojaćemo da putem međudržavnih sporazuma ubrzamo i riješimo najvažnije nabavke. Za jedan dio opreme nastojaćemo da koristimo mehanizam donacija. Primjera radi, u ovoj godini očekujemo jednu značajnu donaciju savremenih borbenih vozila od Savezne Republike Njemačke.

Da li treba raditi reviziju procjene o perspektivnosti, odnosno višku objekata i lokacija koje je koristila vojska jer su se neke od tih lokacija koje su oglašene neperspektivnim, u međuvremenu ipak pokazale nužnim za efikasno funkcionisanje oružanih snaga -primjer baze MVCG Pristan u Boki ili poligona Radovče? Da li i kada možemo očekivati povratak dobrovoljnog služenja vojnog roka u Crnoj Gori?

Upravljanje i raspolaganje imovinom Vojske će, takođe, biti jedan od prioriteta u narednom periodu. Na bazi detaljnih analiza, doći ćemo do zaključka šta su stvarne potrebe, koji objekti imaju perspektivu, a koji ne. Neperspektivni objekti biće jedan od važnih resursa, koji ćemo koristiti za modernizaciju, ali i stambeno zbrinjavanje naših pripadnika. Svi zajedno u Ministarstvu odbrane i Vojsci kao jedan tim, a tako je jedino i moguće, posvećeno radimo na tome i već smo preduzeli određene korake u toj oblasti. Analiziraćemo i trenutni razmještaj jedinica na teritoriji u cilju grupisanja snaga u manje kasarni, čime želimo postići veću efikasnost jedinica i efektivni je raspolaganje resursima. Napuštanjem neperspektivnih objekata koje sada čuvamo i održavamo ostvarićemo uštedu sredstava koja će se moći koristiti za zadatke višeg prioriteta, a to su obuka i modernizacija.

Dobrovoljno služenje vojnog roka je ideja koja postoji, i prošle godine je kao pilot projekat organizovan dvonedjeljni kamp za mlade. Iskustva sa tog kampa su pozitivna. Timovi koji se bave pitanjima ljudskih resursa u Ministarsvu odbrane i Generalštabu analiziraju sve aspekte ovog projekta i planiramo da u naredne dvije godine donesemo odluku o dobrovoljnom služenju vojnog roka.

Brinućemo o svakom pojedincu

Obećali ste i kontinuiranu brigu za svakog ponaosob pripadnika VCG. Da li to znači da ćete više sarađivati sa Sindikatom VCG i kako gledate na aktuelni materijalni položaj pripadnika Vojske?

Stalna obaveza Generalštaba će, pored obuke i komandovanja jedinicama, biti briga o statusu svakog pojedinca u Vojsci. Saradnja sa sindikatima u vezi sa standardom pripadnika Vojske i rješavanju statusnih pitanja od opšteg interesa biće zasnovana na dijalogu. Moramo učiniti sve da Vojsci vratimo ugled i dostojanstvo u društvu koje joj pripada.

Mladi i školovani oficiri moraju dobiti šansu, i ovdje i vani


Najavili ste kadrovska osvježenja u komandom lancu VCG, ali i jačanje stručnosti i sposobnosti našeg vojnog osoblja koje će ubuduće raditi u NATO lancu rukovođenja i komandovanja. Kako namjeravate da to postignete s obzirom na to da Crna Gora nema vlastiti sistem školovanja vojnog kadra?

U svom prvom obraćanju na dan prijema dužnosti jasno sam poručio da će svako u lancu komandovanja imati svoju šansu da se dokaže. Moj cilj je da se okružim najsposobnijim saradnicima, koji će moći da odgovore predstojećim izazovima i operacionalizuju zadatke koji pred njih budu postavljeni. lako su kadrovi u Crnoj Gori jedan od najvećih izazova, u Vojsci ipak ima mladih i sposobnih kadrova, školovanih na najprestižnijim vojnim akademijama u svijetu i sa bogatim iskustvom u međunarodnim misijama i operacijama, koji će uz savjete njihovih starijih kolega činiti uspješan tim koji će moći odgovoriti svim postavljenim zadacima. Motiva neće faliti, Vojska će postati institucija koja pruža odlične šanse za karijeru, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, kroz angažovanje u NATO štabovima ili vojnjm predstavništvima Crne Gore u međunarodnim komandama i organizacijama. Mlađi i školovani kadrovi, sa izraženim liderskim sposobnostima, moraju dobiti šansu. Postoji određeni broj starješina koji dugi niz godina obavljaju iste dužnosti, što prirodno dovodi do zamora i zasićenosti. Potrudićemo se da napravimo što više rotacija, kako bi sistem dobio novu energiju i snagu.