MAP
Prijem Crne Gore u MAP Ministri inostranih poslova NATO, na sastanku održanom 4. decembra 2009. godine u Briselu, donijeli su odluku o prijemu Crne Gore u Akcioni plan za članstvo (MAP) Saveznici su odlučili da odobre Crnoj Gori zahtjev za članstvo u Akcionom planu za članstvo (MAP), NATO programa pomoći i prakticne podrške koji je urađen na osnovu individualnih potreba zemalja koje se žele priključiti Alijansi. Saveznici su se složili da će se Bosna i Hercegovina pridruziti MAP-u, čim se uoči progres u reformama.,,Čestitam Crnoj Gori na uspjehu. To je rezultat napornog rada. Sa stalnim naporima ka narednim reformama, danasnji poziv u MAP biće kamen temeljac krajnjem cilju - punom članstvu u Atlantskoj alijansi, rekao je generalni sekretar NATO.Saveznici su se složili da će Bosna i Hercegovina, takođe, naći svoje mjesto u NATO i da je to samo pitanje vremena. Akcioni plan za članstvo (MAP) Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO program pomoći i praktične podrške koji je urađen na osnovu individualnih potreba zemalja koje se žele priključiti Alijansi. Države članice MAP-a podnose individulane godišnje nacionalne programe koje se odnose na njihove pripreme za buduće članstvo. To se odnosi na političke, kadrovske, ekonomske, odbrambene i pravne aspekte. MAP obezbjeđuje otvoren i usmjeren mehanizam povratnih informacija državama aspirantima vezano za njihov napredak u vezi sa ovim programom. To uključuje političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke članica NATO i država kandidata na nivou Sjeveroatlantskog savjeta kako bi ocijenili dostignuti napredak. Tokom godina, sastanci i radionice sa NATO civilnim i vojnim ekspertima iz različtih oblasti daje mogućnost razmjene mišljenja o širokom spektru tema koje se odnose na članstvo. Godišnji izvještaj o ostvarenom napretku vezanom za aktivnosti iz okvira MAP-a se prezentuje NATO ministrima odbrane i inostranih polova prilikom njihovih redovnih proljećnih sastanaka koji se održavaju svake godine. MAP je pokrenut u aprilu 1999. godine na Samitu NATO u Vašingtonu sa ciljem pružanja pomoći državama u njihovim pripremama za članstvo u NATO. Ovaj proces se u velikoj mjeri oslanja na iskustva Češke, Mađarske i Poljske koje su se priključili Alijansi u prvom krugu proširenja nakon perioda hladnog rata, 1999. godine. Učešće u MAP Učešće u MAP je značajno pomoglo u pripremama sedam država koje su se priključile NATO u drugom krugu proširenja nakon perioda hladnog rata, 2004. godine (Bugarska, Estonija, Litvanija, Letonija, Rumunija, Slovačka i Slovenija), kao i Hrvatskoj i Albaniji koje su postale članice u aprilu 2009. godine. Republika Makedonija je još uvijek u MAP-u, a lideri Alijanse su se složili da joj upute poziv za članstvo onda kada sa Grčkom dođu do obostrano prihvatljivog rješenja u vezi sa imenom države. Kada su NATO ministri inostranih poslova pozvali Crnu Goru u MAP u decembru 2009. godine, takođe su dali uvjerenje Bosni i Hercegovini da će dobiti poziv kada dostignu potreban nivo započetih reformi.
